Na prvu bezazleno "What's up?", a zatim ponuda koju svi poznajemo: posao od kuće, bez iskustva, uz navodno 200 do 400 eura dnevno. Pošiljatelj se predstavlja kao "HR iz SHEIN online trgovine" i pita smije li mi poslati više detalja. To je klasičan task scam, prijevara s "zadacima", i nije hrvatski izum: raširena je diljem svijeta.
Kako poruka izgleda
Primjer koji sam dobio od prijatelja:
- kratki uvod bez konteksta ("What's up?")
- predstavljanje kao HR neke poznate tvrtke (ovdje SHEIN)
- posao "recenzenta proizvoda", od kuće, bez iskustva
- zarada 200 do 400 eura dnevno, "bez utjecaja na tvoj sadašnji posao"
- pitanje "mogu li ti poslati više detalja?", čija je svrha da odgovoriš, nakon čega obično slijedi poziv da razgovor nastaviš na drugoj aplikaciji
Poruka je na engleskom i vjerojatno je poslana masovno. Poznata marka služi samo kao mamac: slične lažne ponude s imenom SHEIN prijavljivane su i u drugim državama, primjerice u Ekvadoru 2024. Sličnu shemu opisuju i FTC u SAD-u te švicarski nacionalni centar za kibernetičku sigurnost. U poruci nema poveznice, pa je lako povjerovati da nema opasnosti.
Kako shema funkcionira
Iz opisa FTC-a i drugih izvora, shema ide ovim redom:
- Kontakt. Nepoznata osoba javlja se porukom na WhatsAppu, Viberu, Telegramu ili društvenoj mreži i nudi lak online posao bez konkretnih detalja.
- "Zadaci". Posao izgleda bezazleno: ocjenjivanje proizvoda, lajkanje, praćenje, "optimizacija aplikacije" ili "pojačavanje proizvoda". Obavlja se na stranici ili u aplikaciji koja prikazuje tvoju zaradu.
- Prvi mali iznosi. Na početku dobiješ sitnu stvarnu isplatu (FTC navodi uobičajeno 5 do 20 dolara) da povjeruješ da sustav radi. Prikazana zarada na ekranu raste mnogo brže.
- Zahtjev za uplatu. U jednom trenutku "zadaci" postanu "paketi" (FTC opisuje setove od četrdesetak zadataka) i traži se da uplatiš vlastiti novac da bi nastavio ili podigao zaradu. Najčešće u kriptovalutama.
- Eskalacija. Svaka uplata donese novi razlog za sljedeću: popravak "greške", odblokiranje računa, naknada za isplatu. Žrtva uplaćuje da ne izgubi ono što je već "zaradila".
- Pritisak grupe. Onima koji oklijevaju ponude ulazak u grupni chat u kojem se objavljuju lažne priče o uspjehu.
- Kraj. Isplata ne dolazi, a voditelj prestane odgovarati. Zarada u aplikaciji nikad nije postojala, a uplaćeni novac se ne vraća.
Glavno pravilo: pravi posao tebe plaća. Ne traži da ti financiraš posao.
Koliko je raširena
FTC je u prosincu 2024. objavio da je u prvoj polovici te godine oko 20.000 ljudi prijavilo task scam, dok je u cijeloj 2023. bilo oko 5.000 prijava. Ukupni prijavljeni gubici od lažnih poslova u SAD-u iznosili su 286 milijuna dolara 2023., a 223 milijuna samo do lipnja 2024. FTC naglašava da se većina prijevara ne prijavljuje, pa su stvarne brojke vjerojatno veće.
To su američki podaci i nemam usporedive brojke za Hrvatsku, ali sheme se u nas pojavljuju na istim kanalima.
Tko stoji iza
Ne znam tko je poslao moju poruku, a pozivni broj ništa ne dokazuje: brojevi se mogu lažirati ili koristiti preko virtualnih usluga. Poznato je, međutim, da UN već godinama upozorava na centre za online prijevare, osobito u jugoistočnoj Aziji. Prema izvješću UN-a iz 2026., mnogi radnici u tim centrima i sami su žrtve trgovanja ljudima, regrutirani lažnim ponudama za posao. Drugim riječima, iza ekrana ponekad je netko tko je i sam prevaren.
Znakovi upozorenja
- poruka nepoznate osobe o poslu koji nisi tražio
- visoka plaća za lak posao, bez razgovora i bez iskustva
- nejasan opis posla: "ocjenjivanje", "optimizacija", "pojačavanje"
- poziv da razgovor nastaviš na WhatsAppu ili Telegramu
- zarada se prikazuje u nekoj aplikaciji ili na stranici, a ne dolazi na račun
- traže da uplatiš novac ili kupiš kriptovalute da bi nastavio ili podigao isplatu
- dodatne uplate za "popravak greške", "naknadu" ili "odblokiranje"
Što napraviti
- Ne odgovaraj. Blokiraj broj i prijavi ga kao neželjenu poruku (u Viberu ponuda "Blokirajte i prijavite bezvrednu poštu").
- Nikad ne plaćaj da bi dobio posao ili isplatu. Hrvatska policija savjetuje da se ne plaćaju naknade za primanje novca i da se nikome ne daju podaci o kartici, bankarstvu i dokumentima.
- Ne instaliraj aplikacije i ne dijeli ekran na zahtjev nepoznatih osoba.
- Ako si već uplatio: prestani uplaćivati, odmah nazovi banku da blokira kartice i provjeri transakcije, sačuvaj dokaze (poruke, brojeve, snimke zaslona, potvrde uplata i kripto adrese) i prijavi događaj policiji.
- Ako si ostavio osobne podatke, broj računa ili dokumente, javi se banci i obrati pozornost na pokušaje zlouporabe.
Što može, a što ne može Ribica
Ova prijevara često počinje porukom bez poveznice, pa je tu najvažnija navika, a ne aplikacija: nepoznatoj osobi koja nudi posao ne odgovaraj. Kad ti u nekom trenutku pošalju poveznicu na "platformu za zadatke" ili "isplatu", adresu možeš provjeriti u Ribici prije nego što je otvoriš.
Izvori
- FTC: "Paying to get paid: gamified job scams drive record losses" (Data Spotlight, prosinac 2024.), ftc.gov
- FTC: "How to spot and avoid task scams" (Consumer Alert, 14. kolovoza 2025.), consumer.ftc.gov
- Bitdefender: "Task scams: How fake online jobs pay first, then demand deposits" (22. rujna 2026.), bitdefender[.]com
- Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost Švicarske (NCSC): "Fraudulent jobs", bacs.admin.ch
- Expreso (Ekvador): upozorenje na lažnu ponudu za posao SHEIN, 12. srpnja 2024., expreso.ec
- UN, preko Myanmar Now (AFP): izvješće o centrima za online prijevare i trgovanju ljudima, 2026., myanmar-now[.]org
- Tportal: savjeti hrvatske policije o prijevarama na internetu, 5. ožujka 2026., tportal[.]hr